Krzno im je prosijedo, sivkasto-crno, na obrazima lagano žučkasto i imaju bijelkasti ovratnik koji se proteže na grivu, preko ramena, sve do grla. Mladi se od roditelja razlikuju po žučkasto-smeđem krznu, s crnom prugom koja im ide niz leđa. 

NAČIN ŽIVOTA

Vrlo su društvene životinje. Žive u skupinama od 5-15 članova koji su međusobno povezani pa zajedno i jedu i spavaju. Iznimke su starije i nemoćne  jedinke koje radije uginu u samoći. Skupina ima karakterističnu linearnu dominacijsku hijerarhiju, pri čemu je mužjak uvijek dominantan, a ostatak se određuje prema veličini. Jednak je broj spolova u skupini. Grupe su stabilne i slabo se preklapaju s drugim grupama. Veličina teritorija im ovisi i o veličini same skupine. Teritorij brane na način da ga obilježe izlučevinama svojih žlijezda i teritorij brane podjednako i mužjaci i ženke.

Život pekara jako ovisi o temperaturi i sezonskim promjenama. Hranjenje se jako razlikuje zimi i ljeti. Ljeti hranu traže u kasnim večernjim satima i završavaju u kasno jutro kad su temperature još podnošljive. Zimi se hrane tijekom dana da iskoriste toplinu sunca.

RAZMNOŽAVANJE

Parenje se odvija tijekom cijele godine, a mladi se najčešće rađaju tijekom kišne sezone.  Dominantni mužjak oplođuje većinu ženki. Podređeni mužjaci ne smiju napustiti skupinu, ali se ne smiju približiti ni ženki koja je spremna za parenje. Razdoblje gravidnosti traje oko 141-151 dan i ženka okoti najčešće 2 mlada. Nakon okota, majke se s mladuncima povlače od skupine jer postoji velika šansa da mlade pojedu ostali članovi skupine. Majke se vraćaju u skupinu jedan dan nakon okota, a mladima se mogu približiti jedino starije sestre i one pomažu majci u odgoju i brizi. Mladi se od majke odvajaju nakon 2-3 mjeseca. Spolnu zrelost mužjaci postižu sa 11 mjeseci, a ženke s 8-14 mjeseci.