• 30.12.2016.

    PLANINSKI ŽUTOKRUG

    (Vipera ursinii macrops)

    Ovo je najmanja europska ljutica: mala zmija uske glave, često ima mrki izgled. Leđne ljuske u presjeku izgledaju poput vala, a duljine su do 50cmPretežito se hrani skakavcima  čak do 100 komada po zmiji. Otrovi su slabiji od svih ostalih europskih ljutica. To, zajedno s blagim i mirnim temperamentom, čini žutokruga najmanje opasnom europskom ljuticom, ali zbog moguće zamjene s opasnijim riđovkama ipak treba postupati prema njima s poštovanjem i oprezom. 

  • 29.12.2016.

    VELIKA UŠARA

    (Bubo bubo)

    Sove ušare možemo pronaći diljem sjeverne zemljine polutke. Ovo su najveće sove na svijetu, a prepoznatljive su i po svojim prodornim narančastim očima. Ove sove žive samotno no u sezoni parenja stvaraju parove sve od rane jeseni pa sve do veljače. Velika ušara, unatoč svojoj veličini je vrlo tiha što joj omogućava lov na njihov najdraži plijen – miševe. Tih let, oštar vid i sluh te kandže kojima mogu ubiti plijen čine ih jednim od najopasnijih lovaca u prirodi.

  • 28.12.2016.

    POSKOK

    (Vipera ammodytes)

    Poskoka ćete prepoznati po rošćiću na nosu, a na leđima je tamna linija koja tvori cik-cak šaru. Povremeno se penje po niskom grmlju i drveću kako bi se sunčao ili pak lovio ptice, dok u kamenim zidovima traži guštere. Relativno je  spora vrsta, ali brza po potrebi - kad ga se iznenadi sikće, bježi ili se ukipi. Iako ga se može "razbjesniti", rijetko kada se brani ugrizom. Mladi od prvih minuta životia imaju otrov no hrane se kukcima.  Mnogi ljudi tvrde da poskoci skaču, što nije točno. Taj "mit" je vjerojatno nastao kada su se ljudi ljeti noću šetali po kamenjaru kraj nekog grma ili drveta na kojemu je bio poskok. Kada ih je ugrizao, budući da nisu dobro vidjeli, ljudi su zaključili da skače.

  • 26.12.2016.

    ELAND ANTILOPA

    (Taurotragus oryx)

    Eland antilopu možemo pronaći diljem Afrike, od Etiopije pa sve do Južnoafričke republike. Mužjaci su puno veći od ženki te su to najveće antilope na svijetu. Mužjaci mogu težiti čak 1000 kg. Hrane se raznim travama, lišćem i plodovima, a vodu obilno piju kada je dostupna no tijekom sušne sezone mogu preživjeti da uopće ne piju vodu. Ljudi su je puno puta pokušali pripitomiti, što zbog mesa, ali i zbog mlijeka koje ima puno veću količinu bjelančevina i mliječne masti od mlijeka krava. 

  • 23.12.2016.

    RIBA KLAUN 

    (Amphiprion ocellaris)

    Riba klaun nastanjuje Indo–pacifičko područje. Ove ribe se u prirodi zadržavaju u blizini vlasulja s kojima žive u simbiozi. Vlasulje ribama pružaju zaklon i zaštitu, dok ribe čuvaju vlasulje od grabežljivaca, čiste od parazita, pa čak i s njom dijele svoju hranu. Sluz riba klaunova ih štiti od vlasuljinog otrova, što postižu nježnim trljanjem vlasuljinih pipaka kroz određeni vremenski period. Rađaju se kao mužjaci, a prilikom odvajanja para, veća riba mijenja spol u ženski. Ukoliko žive u manjoj koloniji i dođe do uginuća ženke, najveći mužjak mijenja spol, dok jedan od ostalih mužjaka postaje dominantan. 

  • 22.12.2016.

    INDIJSKI PITON

    (Python molurus)

     

    Indijski pitoni obitavaju u Aziji, narastu do dužine preko 6 m, a mogu težiti čak 90 kg. Spolnu zrelost dosegnu između 2 – 3 godine starosti, a tijekom udvaranja, mužjak obavija tijelo oko ženke i više puta jezikom prelazi preko njezine glave i tijela. Ženka polaže do 100 jaja, a tijekom inkubacije mišićnom kontrakcijom ili "drhtavicom" podiže temperaturu tijela kako bi ugrijala jaja. Na glavi imaju toplinske senzorne jame koje im omogućuju da otkriju plijen poput glodavaca i ostalih sisavaca. Imaju slab vid, ali zato vrlo razvijen njuh. Indijski pitoni ubijaju plijen ugrizom i gušenjem kontrakcijama tijela, te ga gutaju cijelog. 

  • 21.12.2016.

    MEDNA PČELA

    (Apis melifera)

     

    Pčele grade košnicu od voska, sekreta iz njihovih tijela, a kraljice polažu jaja u saćama u vosku. Postoje dvije skupine ženki, sterilne radnice i plodna kraljica, a što će larva postati određuje hrana koju prima. Ako kolonija ostane bez kraljice, nove kraljice se bore za kontrolu u košnici, i samo jedna preživi sukob. Njihova komunikacija temelji se na kemijskim signalima, te mirisu i okusu. Svaka košnica ima jedinstveni kemijski miris koji koriste za međusobno prepoznavanje i otkrivanje pčele iz drugih kolonija, a miris koriste i za lociranje cvijeća te kao alarm u slučaju približavanja neprijatelja.

  • 20.12.2016.

    MOLUČKI KAKADU

    (Cacatua alba)

     

    Bijeli ili molučki kakadui dolaze sa sjevera Molučkih otoka pokrajine Maluku u Indoneziji. Ovaj kakadu je velika bijela ptica sa žućkastim perjem na donjoj strani krila i repa. Mužjaci imaju tamno smeđu šarenicu oka, dok ženke imaju crvenkastu. Udvaranje ovih ptica je vrlo impresivno. Ono počinje tako da mužjak pokazuje svoje tijelo nabirući perje, šireći rep, krila, i podižući krijestu. Stvaraju prisne veze, te ostaju zajedno kao par do kraja života. Žive oko 40 godina u zatočeništvu i 30 godina u divljini. Žive pojedinačno, u parovima ili u jatima do petnaest ptica. Vrlo su bistre i radoznale ptice. Imaju sposobnost korištenja alata, kao što primjerice koriste grančice za češkanje leđa.

  • 19.12.2016.

    PODRUMSKA BABURA

    (Porcellio scaber)

     

    Iako nalikuju kukcima, podrumske babure su zapravo kopneni rakovi! Rasprostranjeni su na svim kontinentima, osim na Antarktiku. Vole vlažna, tamna mjesta u kojima je moguće izbjeći isušivanje. Mužjaci, ženke i mladi račići razlikuju se u bojama. Ova vrsta je poliandrična što znači da se ženke pare s više mužjaka, te njihova legla imaju više od 80% različitih očeva. Najaktivniji su noću, a hrane se propadajućom organskom tvari zbog veće populacije mikroorganizama koji im pomažu u probavi. Pomažu u razgradnji organskih tvari, i na taj način vraćaju hranjive tvari u tlo što značajno utječe na floru i faunu tla.

UČITAJ VIŠE

INFORMACIJE

Zagreb

Radno vrijeme

Vrt: od 9:00 do 18:00 sati
Blagajna: od 9:00 do 17:00 sati

Cijena ulaznica

Kako do nas?

Maksimirski perivoj bb, Zagreb

Pravila ponašanja

Karta ZOO-a

KALENDAR DOGAĐANJA